
четвртак, 16. јун 2011.
понедељак, 13. јун 2011.
среда, 25. мај 2011.
VALERIO ORLIĆ

h a i k u
Bezbrižno spava,
Na ispucanom stolu;
- Prašina jutra.
*
Carelesly sleeping,
On a crack table;
- Dust of the morning.
*
Dorme spensierata,
Sul tavolo screpolato;
-La povere del mattino.
*
Na putu mraz,
Kroz tanke zidove;
- Bura šapuće.
*
Frost on the road,
Through tiny walls;
- Wind is whispering.
*
Il gelo sulla strada,
Attraverso i muri sottili;
La bora sta sussurrando.
*
Teški koraci,
Duboko urezuju;
- Stazu pješaka.
*
Heavy steps,
Are cutting deep;
- The pedestrian's path.
*
Passi pesanti,
Incidono profondamente;
Il sentiero del passante.
*
Vješto se skriva,
Ispod starih cipela;
- Ispucala cesta.
*
Skilfully hiding,
Beneath old shoes;
- Cracky road.
*
Si nasconde con abilita,
Sotto le scarpe vecchie;
La strada screpolata.
*
U klasju žita,
Zaspao povjetarac
I mali cvrčak.
*
In the spikes of wheat,
Asleep breeze
And a small cricket.
*
Nelle spige del grano,
Si addormenta il venticell
E la piccola cicala.
*
Na mutno staklo,
Magla se uhvatila;
-Vitkim prstima.
*
Sul vetro oscuro,
La nebbia si aggrappa;
Con le dita sottili.
On the dull glass,
Fog got grip;
With the slender fingers.
*
Proljetni pljusak,
Kroz prozor vire;
-Sitne kapi kiše.
*
Acquazzone primaverile,
Attraverso la finestra sbirciano;
-Piccole goccie di pioggia.
*
Spring shower ,
Trough window are peeping;
Tiny raindrops.
*
U malu sobu,
Uvukla se sparina
I pjev zrikavaca.
*
Nella piccola camera,
Si infiltra il caldo soffocante
E il canto dei grilli.
*
In the small room,
Crept the draught
And cicada song.
*
Spavaju zvijezde,
Povrh kuća jablani;
-Tiho šapuću.
*
Le stelle dormono,
Presso le cime delle casei pioppi;
-Mormorano silenziosamente.
*
Stars are sleeping,
Above houses the poplars;
-Guietly whispering.
*
Svanuo dan,
U daljini gusta magla;
-Putuje cesta.
*
E spuntato il giorno,
Il nebbione nella lontananza;
-Viaggia la strada.
*
Day is up,
Thick fog in the distance;
-Road is travelling.
*
Pusta ulica -
Na uglu zasja lampa
I noćni leptir.
*
Strada deserta -
Sull’angolo luccica il lume
E la farfalla noturna.
*
Bleak street -
On the corner flashes the lamps
And the night butterfly.
*
Nečujno klizi,
Kroz pukotinu dlana;
-Kapljica znoja..
*
Silently sliding,
Through palm's crack;
Drop of sweat.
*
Na paškoj stijeni,
Usamljeni pjesnik;
-Udiše Velebit.
*
Sulla roccia di Pago,
Il poeta solitario;
-Aspira le Velebiti.
*
On the rock of island Pag,
Lonely poet;
Inhales mountain Velebit.
*
Bezbrižno spava,
Na ispucanom stolu;
- Prašina jutra.
*
Carelesly sleeping,
On a crack table;
- Dust of the morning.
*
Dorme spensierata,
Sul tavolo screpolato;
-La povere del mattino.
*
Na putu mraz,
Kroz tanke zidove;
- Bura šapuće.
*
Frost on the road,
Through tiny walls;
- Wind is whispering.
*
Il gelo sulla strada,
Attraverso i muri sottili;
La bora sta sussurrando.
*
Teški koraci,
Duboko urezuju;
- Stazu pješaka.
*
Heavy steps,
Are cutting deep;
- The pedestrian's path.
*
Passi pesanti,
Incidono profondamente;
Il sentiero del passante.
*
Vješto se skriva,
Ispod starih cipela;
- Ispucala cesta.
*
Skilfully hiding,
Beneath old shoes;
- Cracky road.
*
Si nasconde con abilita,
Sotto le scarpe vecchie;
La strada screpolata.
*
U klasju žita,
Zaspao povjetarac
I mali cvrčak.
*
In the spikes of wheat,
Asleep breeze
And a small cricket.
*
Nelle spige del grano,
Si addormenta il venticell
E la piccola cicala.
*
Na mutno staklo,
Magla se uhvatila;
-Vitkim prstima.
*
Sul vetro oscuro,
La nebbia si aggrappa;
Con le dita sottili.
On the dull glass,
Fog got grip;
With the slender fingers.
*
Proljetni pljusak,
Kroz prozor vire;
-Sitne kapi kiše.
*
Acquazzone primaverile,
Attraverso la finestra sbirciano;
-Piccole goccie di pioggia.
*
Spring shower ,
Trough window are peeping;
Tiny raindrops.
*
U malu sobu,
Uvukla se sparina
I pjev zrikavaca.
*
Nella piccola camera,
Si infiltra il caldo soffocante
E il canto dei grilli.
*
In the small room,
Crept the draught
And cicada song.
*
Spavaju zvijezde,
Povrh kuća jablani;
-Tiho šapuću.
*
Le stelle dormono,
Presso le cime delle casei pioppi;
-Mormorano silenziosamente.
*
Stars are sleeping,
Above houses the poplars;
-Guietly whispering.
*
Svanuo dan,
U daljini gusta magla;
-Putuje cesta.
*
E spuntato il giorno,
Il nebbione nella lontananza;
-Viaggia la strada.
*
Day is up,
Thick fog in the distance;
-Road is travelling.
*
Pusta ulica -
Na uglu zasja lampa
I noćni leptir.
*
Strada deserta -
Sull’angolo luccica il lume
E la farfalla noturna.
*
Bleak street -
On the corner flashes the lamps
And the night butterfly.
*
Nečujno klizi,
Kroz pukotinu dlana;
-Kapljica znoja..
*
Silently sliding,
Through palm's crack;
Drop of sweat.
*
Na paškoj stijeni,
Usamljeni pjesnik;
-Udiše Velebit.
*
Sulla roccia di Pago,
Il poeta solitario;
-Aspira le Velebiti.
*
On the rock of island Pag,
Lonely poet;
Inhales mountain Velebit.
*
понедељак, 16. мај 2011.
Poezija by Goran Vrhunc

BEZ DONG
Grobovi tonu,
u njemu više ne mogu
od toliko spomena da se okrenu,
pokojnici u svom
nespokoju.
Zvona su
odzvonila svoje sate,
ponekad vjetar pokrene klatno,
za bespomoćno ding
bez dong.
*
U MIRU
u njemu više ne mogu
od toliko spomena da se okrenu,
pokojnici u svom
nespokoju.
Zvona su
odzvonila svoje sate,
ponekad vjetar pokrene klatno,
za bespomoćno ding
bez dong.
*
U MIRU
Sjedi nijem i sijed,
s desne strane ker
leži,
i po stopalima mu balavi.
Ne sluša
prepoznaje svaki zvuk,
ne želi da gleda,
sve daljine
su proledane.
Ne govori
nema kome,
nema razlog,
odavno
sve je rečeno.
U miru,
u miru,
umiru ptice.
*
ŠTA JA IMAM PRIČATI?
s desne strane ker
leži,
i po stopalima mu balavi.
Ne sluša
prepoznaje svaki zvuk,
ne želi da gleda,
sve daljine
su proledane.
Ne govori
nema kome,
nema razlog,
odavno
sve je rečeno.
U miru,
u miru,
umiru ptice.
*
ŠTA JA IMAM PRIČATI?
Šta ja imam pričati?
Brat ubio brata,
eto,
oni su vam dovoljno rekli.
Šta ja imam pričati?
Kapitalizam, segregacija
pa primitivizam, nacionalizam
i ostali izmi,
sami za sebe govore.
Šta ja imam pričati?
Pravo na život i suživot.
Želite li demokratiju?
Ona je sapun za pranje
krvavih ruku
i Pilat je to znao.
Demokratija je ubila Isusa
i sama sebe ne pere.
Šta ja imam pričati?
Ne bih sve ni stigao,
izgubio bih glas,
postao slijep od surovosti,
izgubio kosu,
tišini u ušima
utočište dao,
a niko,
niko ne bi slušao.
Šta ja imam pričati?
Cijeli svijet je pred vama.
*
RIJEČI UJESTO KRVI
Brat ubio brata,
eto,
oni su vam dovoljno rekli.
Šta ja imam pričati?
Kapitalizam, segregacija
pa primitivizam, nacionalizam
i ostali izmi,
sami za sebe govore.
Šta ja imam pričati?
Pravo na život i suživot.
Želite li demokratiju?
Ona je sapun za pranje
krvavih ruku
i Pilat je to znao.
Demokratija je ubila Isusa
i sama sebe ne pere.
Šta ja imam pričati?
Ne bih sve ni stigao,
izgubio bih glas,
postao slijep od surovosti,
izgubio kosu,
tišini u ušima
utočište dao,
a niko,
niko ne bi slušao.
Šta ja imam pričati?
Cijeli svijet je pred vama.
*
RIJEČI UJESTO KRVI
Pomalo umoran
od svjetova
i njihovih rubova
koje pohodim
ostavljajući tragove,
riječi umjesto krvi,
jer stvarnost
pobjegla je,
izgubila se
u oblaku
realitija,
mas-medija
i vijesti
s periferija.
A tu je
i kapitalizam
uvijek gladan,
bespoštedno
proždire sve,
ta nezasita životinja
*
DOZA
Budim se ujutro
uvijek u vrijeme isto,
ponekad se desi
da prespavam.
Preskačem umivanje
i pranje zuba,
pritišćem kažiprstom
dugme plavo,
poluotvorenih očiju
gledam u ekran
ubrizgavam u mozak
svoju virtualnu dozu.
O tom,
tko je slobodan
tko su zajednički prijatelji,
tko me želi dodati
i tko poziva me u grupu,
ima li bolesnih,
mamurnih i umornih,
tko je objavio bilješku
i da li me u istoj označio,
i promijenio status,
Ubio se!?
uvijek u vrijeme isto,
ponekad se desi
da prespavam.
Preskačem umivanje
i pranje zuba,
pritišćem kažiprstom
dugme plavo,
poluotvorenih očiju
gledam u ekran
ubrizgavam u mozak
svoju virtualnu dozu.
O tom,
tko je slobodan
tko su zajednički prijatelji,
tko me želi dodati
i tko poziva me u grupu,
ima li bolesnih,
mamurnih i umornih,
tko je objavio bilješku
i da li me u istoj označio,
i promijenio status,
Ubio se!?
*
SMARANJA
SMARANJA
Smaranja
od uranjanja
duboko
u sranja,
uzeli ste nam
vrijeme i razloge
za igranja,
hladovinu
ispod granja,
mjesta za maštanja,
ringišpile
i vile,
ostavili nam
vrijeme prošlo,
vrijeme sadašnje,
perfekt, prezent,
no futur,
ništa sem oranja
i moranja,
šljakanja, kopanja
sopstvenih raka
bez zraka,
ispod mraka,
cviljenja,
miljenja,
skratite
sebi muke,
nama ruke
da se ne podavimo,
međ sobom
i ne stvorimo se robom.
od uranjanja
duboko
u sranja,
uzeli ste nam
vrijeme i razloge
za igranja,
hladovinu
ispod granja,
mjesta za maštanja,
ringišpile
i vile,
ostavili nam
vrijeme prošlo,
vrijeme sadašnje,
perfekt, prezent,
no futur,
ništa sem oranja
i moranja,
šljakanja, kopanja
sopstvenih raka
bez zraka,
ispod mraka,
cviljenja,
miljenja,
skratite
sebi muke,
nama ruke
da se ne podavimo,
međ sobom
i ne stvorimo se robom.
недеља, 15. мај 2011.
Ljubav XX by Stévo Basara


Ljubav XX
Ljubav je kao strepnja
kao uzaludna molitva,
i mirisi sa toplog ti jastuka.
Neposlušan čuperak
sa tvog potiljka.
Tvojih usana čulan potpis
što moj obraz
vječno kao pečat,
još uvjek neumorno nosa.
Otisak ravnog ti stopala,
nestabilan i plašljiv ti pogled,
kao ptica što budno preža.
Preko moga kamenog ramena
spremna da uzleti,
zauvjek me napusti
ostavi i nestane.
Ljubav je miris tvog parfema
što moj nos
poput vjernog psa,
svakim trenutkom osjeća.
Spokoj usnulog ti tijela,
i mentalna skica tvog lica,
nepokretna i prebačena ti ruka,
što svojom mirnoćom
jednako na ljubav podsjeća.
Mirno i spokojno nestaje
osjećaj u miražu vremena.
Kao varljiva sjenka,
iluzijom tkana koprena,
nevješto prebačena
preko našega tijela,
kao zamka,
kao nostalgična čežnja,
kao nerazumna opomena.
Ljubav je kao strepnja
kao uzaludna molitva,
i mirisi sa toplog ti jastuka.
Neposlušan čuperak
sa tvog potiljka.
Tvojih usana čulan potpis
što moj obraz
vječno kao pečat,
još uvjek neumorno nosa.
Otisak ravnog ti stopala,
nestabilan i plašljiv ti pogled,
kao ptica što budno preža.
Preko moga kamenog ramena
spremna da uzleti,
zauvjek me napusti
ostavi i nestane.
Ljubav je miris tvog parfema
što moj nos
poput vjernog psa,
svakim trenutkom osjeća.
Spokoj usnulog ti tijela,
i mentalna skica tvog lica,
nepokretna i prebačena ti ruka,
što svojom mirnoćom
jednako na ljubav podsjeća.
Mirno i spokojno nestaje
osjećaj u miražu vremena.
Kao varljiva sjenka,
iluzijom tkana koprena,
nevješto prebačena
preko našega tijela,
kao zamka,
kao nostalgična čežnja,
kao nerazumna opomena.
уторак, 10. мај 2011.
LEBRA Brian Stark

LEBRA
My poetry screams, nature and rights,
not shakespeare and unmodest.
It does yell the way it must--
simply, life is filled with misery!
And what can a poem do...
against current day golds,
not much innocence can they save,
nor break chain---all the slaves.
It's never been my poetry screaming--
my soul sees pain and Hisses!
and I cannot write so clearly---
when pen in hand---eyes in tears.
O! as too praying does that to me---
both are same----all answers later!
My poetry screams, nature and rights,
not shakespeare and unmodest.
It does yell the way it must--
simply, life is filled with misery!
And what can a poem do...
against current day golds,
not much innocence can they save,
nor break chain---all the slaves.
It's never been my poetry screaming--
my soul sees pain and Hisses!
and I cannot write so clearly---
when pen in hand---eyes in tears.
O! as too praying does that to me---
both are same----all answers later!
Пријавите се на:
Постови (Atom)









